Srpske, koji je u entitetsku skupštinsku proceduru uputio Igor Radojičić, predstavlja atak na dejtonsku strukturu Bosne i Hercegovine i sadrži niz protivustavnih  i protuzakonskih rješenja koja vode ka daljoj destrukciji državnih struktura u Bosni i Hercegovini. Jasno je da je obaveza OHR-a kao vrhovnog tumača Daytonskog mirovnog sporazuma da spriječi donošenje ovakvog antidaytonskog zakona.

1. Po ovom Nacrtu, razlog za donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona RS je „usaglašavanje sa Izbornim zakonom BiH“, a u biti se radi o uvođenju niza novih elemenata za stvaranje normativnih i organizacionih pretpostavki za održavanje jednonacionalnog i neustavnog referenduma u RS-u. Naime sasvim je jasno da Ustavom BiH koji je Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma, nije predviđena institucija referenduma, te shodno tome ni RS koja je dio Daytonskog aranžmana ne može sama mijenjati Daytonski mirovni sporazum te u ustavno pravni sistem RS unositi rješenja koja su suprotna Daytonskom mirovnom sporazumu. Uprkos tome u članu 5. predloženih izmjena izbornog zakona RS u tački 4. kojom se mijenja član 13. Izbornog zakona RS navodi se da RIK (Republička izborna komisija) „PROVODI REFERENDUM  u skladu sa zakonom o referendumu i ovim zakonom“. Tako se referendum preko Izbornog zakona RS, želi uvesti „na mala vrata“, protivno Daytonskom mirovnom sporazumu i svim zakonima usklađenim sa Ustavom.

2. Predviđenim izmjenama u navedenom zakonu takođe je predviđeno da se nazivi opština u RS „usklade“ sa novim nazivima, a to u praksi znači da se potvrdi i legaliziraju izbrisani prefiksi „bosanski“ u više opština u RS. 

3 .Iznimno je destruktivna odredba iz člana 9. predloženih izmjena kojom se predviđa da „kandidat mora biti upisan u CBS u opištini u kojoj se kandiduje za funkciju“, iako je poznato da se evidencija izbjeglih lica vodi samo u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a da se ta lica ne upisuju „u opštini“. Ovim bi izmjenama svim izbjeglicama koje se žele kandidirati na narednim izborima bila onemogućena njihova kandidatura.

4. Prijedlogom promjena Izbornog zakona RS dezavuiše se Centralna izborna komisija BiH i oduzimaju nadležnosti ovoj državnoj instituciji, što je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH.

• Tako se u članu 4. predloženih izmjena zakona potpuno mijenja smisao obavezne odredbe u državnom Izbornom zakonu o ravnomjernoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u sastavu izbornih komisija.
• U članu 5. predloženih izmjena zakona predviđeno je da Republička izborna komisija RS-a, a ne Centralna izborna komisija BiH, ubuduće utvrđuje i potvrđuje rezultate svih izbora, da ovjerava te rezultate i da objavljuje rezultate izbora, da RIK RS, a ne CIK BiH, izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandate u RS-u, nadzire rad općinskih izbornih komisija itd.
• U članu 6. predloženog Zakona predviđeno je da se isključiva nadležnost CIK BiH – davanje saglasnosti na imenovanje članova općinskih izbornih komisija, prenese na RIK RS. Slične „otimačine“ se dešavanju i u pogledu nadležnosti CIK-a nad kontrolom rada centara za birači spisak, objedinjavanja rezultata izbora itd.

      Inače moramo da podsjetimo da je OHR ustupak SNSD-u napravio pri donošenju Zakona o sukobu interesa RS-a, što je omogućilo da se nadležnost nad sukobom interesa izuzme od CIK-a BiH i preda Komisiji RS-a. Izmjenama Izbornog zakona RS-a predviđa se dalje dezavuisanje CIK-a BiH i otimanje njezinih nadležnosti ovoj državnoj instituciji, što je u suprotnosti sa odredbama državnog Izbornog zakona BiH.

     Javnost očekuje da se i CIK o svemu ovome javno odredi.